Ljekovito bilje str 2


Stranica se uredjuje!
 

Najbolji prijatelj i zaštitnik ljudskog zdravlja
 
Maslina (Olea europaea) od davnina je poznata kao ljekovita biljka. Cvijet je bijelo-žućkast ugodnog mirisa.
Listovi su duguljasti tamnozelene boje s gornje strane, a s donje srebrnasto bijeli.
Plod je jajolika koštunica od zelene do crvenkaste, zatvoreno plave do crne boje. Ima je preko hiljadu vrsta što pokazuju da se prilagođava klimi i vrsti tla kao drugim činjenicama. Cvjeta u aprilu i maju. List se bere u aprilu, a plod u oktobru. Ljekovit je list i kora kao i ulje masline.
   

Ljekovito maslinovo ulje dobiva se takozvanim hladnim prešanjem dozrelih maslina kroz vreću. Takvo prešanje ne oštećuje koštice masline a ulje dobiveno na ovaj način nazivamo još i djevičanskim uljem (Ekstra vergine). Maslinovo ulje je najveći zaštitnik ljudskog zdravlja.
 
U novije vrijeme dokazano je da polifenoli smanjuju rizik nastanka arterioskleroze i raka. Žene koje koriste maslinovo ulje u ishrani, smanjuju rizik dobivanja raka dojki za 45 %!
Maslinovo ulje je najbolji lijek za oboljenja žuči. Isto tako, štiti jetru od niza otrova, a ujedno i pojačava njenu funkciju!
 
Za izazivanje čišćenja crijeva kod djece je najbolji laksativ, ujedno ima terapeutski učinak na liječenje čira probavnih organa. Protuotrovno ljekovito djelovanje maslinovog ulja dolazi do izražaja kod raznih trovanja, nikotinom, alkoholom, hranom itd.
 
Za djecu, pogotovo slabašnu nema boljeg lijeka od uzimanja maslinovog ulja s medom i limunom, prije spavanja. Maslinovo ulje otklanja grčeve glatkih mišića, a pojačava iskašljavanje sluzi. Djeluje i antibakterijski.
   
Maslinovo ulje ima svojstva snižavanja tjelesne temperature i prsa se lagano namažu maslinovim uljem.
 
 Listovi i kora masline koriste se kao ekstrakt ili čaj za sniženje krvnog tlaka. Kod povećane masnoće u krvi koristimo u dijeti maslinovo ulje koje ima 77% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol, i to L DL 'loši' kolesterol, a štiti dobar - HDL kolesterol.
   
 Ulje od maslina jača vid. Za starije ljude, ulje od maslina je od vitalnog značaja stoga se preporučuje uzimanje svakodnevno u raznim jelima, salatama ili u terapijama s maslinovim uljem. Maslinovo ulje koristimo kod opekotina i kod raznih kožnih oboljenja, i za razne relaksirajuće masaže tijela.

CopyofDSC02920.jpg picture by purg001
ODOLJEN ili VALERIJANA ( Valerijana officinalis ) 

Valerijana (Valeriana officinalis L.) pripada Obitelji Odoljenke (Familiae Valerianaceae). Ljekarski naziv joj je Rhizoma et Radix Valerianae. Prirodni je antidepresant, analgetik, antikarcinogenik, antioksidans, antiinflamatorik, antidot, antihelmetik, antispazmodik, diuretik, emenagog, homeopatik, hipnotik, karminativ, nervin, sedativ, stimulans, tonik. 

Valerijana je biljka poznata još iz antičkoga doba. Rado su je rabili i Grci i Rimljani i to uglavnom za liječenje ženskih tegoba. Ime dobiva po latinskoj riječi valere što znači biti zdrav. Bila je tražen lijek u Drugom svjetskom ratu kako za vojnike tako i za stanovnike ratnih područja.

Valerijanu smatramo već tridesetak godina velikim kućnim lijekom ponajprije poradi izvrsnog prirodnog umirujućeg i relaksirajućeg djelovanja te se savjetuje svim osobama sklonim uzbuđenjima i brizi – i to u obliku tinkture, koja je uvijek bila prilagodljiva to jest mogla se smanjivati ili pojačavati u svojoj jačini – kao veliko jamstvo da spomenuta stanja ne pređu u teže poremećaje psiho-fizičkog zdravlja. Danas je znanost potvrdila veliku prirodnu ljekovitost valerijane i to u oblasti liječenja tegoba suvremenog načina života: stresa, stresnih situacija, velike napetosti i velike zabrinutosti. Njemačka Komisija E preporučuje valerijanu za liječenje nervnih bolesti i tegoba kao posljedica tjeskobe, uznemirenosti, neuroza, stresa, nesanice itd. Sastojci u valerijani imaju blaga prirodna svojstva kao što su valtrat te djeluju anksiolitički i hipnotički ( djeluju umirujuće na živce, moždanu koru, GABA receptora mozga, uopće na cerebro - spinalni sustav itd.). Poseban učinak valerijana ima u liječenju nesanica, odnosno na prirodan način omogućuje dobar san te ne izaziva naviku ili ovisnost o uporabi (za vrijeme sna omogućuje prirodnu regeneraciju cijelog organizma izmorenog iscrpljujućim mentalnim ili fizičkim radom, jakom zabrinutošću – kod anksioznosti, kod jutarnjeg umora nakon buđenja, naročito kod nesanica koje su izazvane neurozom itd

više...

thDSC01877-1.jpg picture by purg001CopyofDSC01643.jpg picture by purg001CopyofDSC01545.jpg picture by purg001
PAPRIKA ( Capsicum annuum )


Paprika (Capsicum annuum L) pripada Obitelji Pomočnica (Familia Solanaceae), a Farmakopejski naziv joj je Fructus Capsici. Paprika je afrodizijak, amarum, antidepresiv, antireumatik, antiseptik, antiskorbut, aromatik, antioksidant, detoksikant, diuretik, diaforetik, karminativ, kozmetik, revitalizant, rubefacijens, sedativ. Nazivamo je i drugim imenima kao što su crveni papar, paparata, peverun, piper, piperak, paprica, turski papar, Engleski naziv joj je African Pepper – Capsicum – Cayenne Pepper – Pod Pepper – Red Pepper – Sweet Pepper, njemački Einjähriger Schotenpfeffer; Gemüse-Paprika – Indischer Pfeffer – Paprika – Paprika-Schote – Roter Piment – Spanischer Pfeffer – Türkischer Pfeffer – Zier-Paprika Francuski; Piment annuel – Piment de Cayenne – Piment des Jardins – Poivre de Guienee a talijanski Peperone.

Ljekovito djelovanje
Ubraja li se paprika u ukusno povrće ili u začinske biljke kao što su peršin, bijeli luk? Dileme o tim pitanjima riješio je mađarski znanstvenik Szent-Gyorgyju koji je prvi dokazao postojanje vitamina C u paprici kojega ima više nego u limunu i naranči te stekao veliku svjetsku slavu. Paprika kao hrana predstavlja visokovrijedno povrće s bogatstvom vitamina C kao i ostalim hranjivim sastojcima – bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima, a i sadržaj mineralnih sastojaka je visok. Vitaminska vrijednost vitamina C kojeg u prosjeku ima 110 mg nadopunjuje se vitaminima B kompleksa, kao i vitaminom P zaduženim za perifernu cirkulaciju. Papriku danas za jelo najviše koristimo sirovu, pečenu, pirjanu i kiseljenu. Rabim je i kao začin u suhom stanju u prahu. Kad govorimo o ljekovitosti paprike tada mislimo na utjecaj svježe paprike i suhe paprike u liječenju pojedinih oboljenja. Ljekoviti sastojak paprike kapiscin, inače ljutog okusa, kojeg ima najviše u unutrašnjim žilama paprike djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu djeluje kao karminativ koji sprečava razvoj bakterija truljenja.

Sprečava ispadanje kose
Ljekovitost paprike u pučkoj medicini, iako je novijeg datuma, nikad nije bila upitna. Njezin utjecaj na površinsku kapilarnu
cirkulaciju možemo pripisati  ....
VIŠE




CopyofDSC03731.jpg picture by purg001CopyofDSC01556.jpg picture by purg001
VINOVA LOZA  ( Vitis vinifera )  

Vinova loza (Vitis vinifera L), divlja loza (Vitis ssp. silvestris), pitoma loza (Vitis ssp. sativa) prirodni je antireumatik, emanogog, emetik, detoksikant, dispeptik, diuretik, hemostiptik, holagog, holeretik, kozmetik, laksativ, remineralizant, roborans, stimulans i vermifug. Druga imena ove biljke su čokot, loza, trs, vinika, vinska loza i vinski trs.
Pradomovina vinove loze je oko Kaspijskog mora, Kavkaza i Armenije ili Južne Europe, a poznato je već prije 6.000 god. p. n. e. u Egiptu gdje se i uzgaja. Preko Grčke dolazi do Rima i proširuje se Europom. Grčka mitologija spominje vino kao napitak hrabrih – pili su ga Homerovi junaci, Odisej, Ahil, Herkul i druga poznata imena iz povijesti. Latinski naziv vinum dolazi od grčke riječi oinos. Kršćanstvo vino uzdiže i posvećuje Kristovom blagoslovu i pretvorbom u krv Njegovu, kojom ustanovi beskrvnu žrtvu Novog zavjeta. U našem narodu svi važniji radovi u vinogradu vezani su s crkvenim blagdanima. Prvi pohod u vinograd događa se 22. siječnja, na dan Svetog Vinka. Za Sv. Filipa 1. svibnja gleda se kako je razvijen list, a strah od ledenog sveca traje sve do Sv. Sofije 15. svibnja taj strah prestaje za sve vinogradare. Uzrečica koja se i dana govori glasi: »Sveta Sofija, vino popija«. Berba započinje oko Sv. Mihalja 29. rujna do Sv. Tereze 15. listopada. Mošt vrije do Sv. Martina 12. studenoga kad prevrije u vino. Vinova loza cvjeta od lipnja do srpnja, a cvatnja traje 4-5 dana. Za branje i liječenje upotrebljavaju se plod, cvjetovi, listovi i vitice kao i sok grana (suze) ...
više
This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free